Angiosarkom – tumor koji počinje u ćelijama koje oblažu krvne i limfne sudove – je rijetka bolest. U Sjedinjenim Američkim Državama, na milion ljudi, godišnje će samo jedna osoba dobiti dijagnozu angiosarkoma.

Ako ste primali radioterapiju za karcinom dojke, vaš rizik od razvoja angiosarkoma dojke može biti povećan: Izvještaj iz JAMA Oncology iz 2019. procjenjuje da 1 od 1.000 osoba koje su primile zračenje zbog karcinoma dojke kasnije razvije angiosarkom u dojci ili na zidu grudnog koša.

Iako je rizik od angiosarkoma nizak, važno je da osobe koje primaju radioterapiju za karcinom budu svjesne ove bolesti, kaže dr. Michael Wagner, onkolog sa Dana-Farber Cancer Institute. Na taj način znaju da se odmah jave ljekaru ukoliko primijete simptome bolesti, poput osipa ili modrice na dojci koja ne prolazi.

Šta je angiosarkom dojke?

Angiosarkom dojke je vrlo rijetka vrsta tumora koja počinje u krvnim ili limfnim sudovima unutar dojke. Zbog toga što je broj dijagnosticiranih slučajeva veoma mali, istraživači još uvijek pokušavaju utvrditi najbolji način za zaustavljanje širenja bolesti ili njenog ponovnog pojavljivanja.

Vrste angiosarkoma dojke

Postoje dvije glavne vrste angiosarkoma dojke:

Primarni angiosarkom dojke
Primarni angiosarkom dojke javlja se kod osoba koje ranije nisu imale karcinom dojke. Uzroci i faktori rizika za ovu vrstu nisu dovoljno poznati, kaže dr. Chirag Shah, radioterapeut iz Cleveland Clinic, uglavnom zbog rijetkosti ove bolesti.

Sekundarni angiosarkom dojke
Sekundarni (poznat i kao terapijski ili zračenjem izazvan) angiosarkom dojke javlja se kod osoba koje su ranije bile liječene od karcinoma dojke. Pored radioterapije, neka istraživanja sugeriraju da uklanjanje limfnih čvorova i hronični limfedema (oticanja) dojke ili ruke mogu povećati rizik od angiosarkoma dojke.

Simptomi angiosarkoma dojke

Prema članku iz 2019. objavljenom u Translational Cancer Research, primarni angiosarkom dojke najčešće se javlja kod osoba u 30-im i 40-im godinama, dok se sekundarni angiosarkom obično razvija kasnije u životu (7 do 10 godina nakon zračenja).

Simptomi primarnog angiosarkoma dojke mogu uključivati:

  • zadebljanje kože na dojci

  • kvržicu u dojci

  • obojen osip ili modricu na koži dojke ili ruke

Simptomi sekundarnog angiosarkoma dojke mogu uključivati:

  • oticanje dojke ili ruke

  • kvržicu u dojci

  • obojen osip ili modricu na koži dojke ili ruke

Dr. Olutayo Sogunro, onkolog za hirurgiju dojke sa Johns Hopkins University, navodi da se kod mnogih osoba sa primarnim angiosarkomom često javlja masa u dojci, dok se sekundarni angiosarkom može manifestirati kao viseća izraslina na koži, bubuljica, ili promjena ljubičaste ili plavičaste boje na dojci.

„Često pacijenti najprije odu dermatologu jer misle da se radi o kožnom problemu“, kaže dr. Sogunro, „što često dovodi do kašnjenja u postavljanju dijagnoze jer ljudi nisu svjesni da može biti riječ o nečemu ozbiljnijem.“

Kako se dijagnosticira angiosarkom dojke?

Ako primijetite kvržicu, bubuljicu ili modricu na dojci koja ne prolazi, odmah se obratite svom ljekaru. Ljekar će vjerovatno uraditi niz testova, uključujući fizički pregled, slikovne pretrage i biopsiju kako bi utvrdio uzrok simptoma.

Obje vrste angiosarkoma dojke – primarni i sekundarni – mogu se dijagnosticirati biopsijom kože ili tkiva dojke, kaže dr. Shah. Vrsta biopsije zavisiti će od simptoma i područja zahvaćenosti kože. Također, mogu se koristiti slikovne pretrage kako bi se utvrdilo da li se tumor proširio.

Dr. Marilin Rosa, patologinja za dojku iz Moffitt Cancer Center, kaže da će izbor slikovne metode zavisiti od lokacije lezije i procjene rizika koju napravi hirurg ili radiolog. Dr. Shah navodi da često koristi magnetnu rezonancu (MRI) ili mamografiju za snimanje dojki, a PET ili CT skenove kako bi se utvrdilo da li se rak proširio nakon postavljanja dijagnoze.

Kako se liječi angiosarkom dojke?

Zbog rijetkosti ove bolesti, provedeno je vrlo malo kliničkih ispitivanja, kaže dr. Donald Lannin, direktor emeritus Centra za dojku na Yale univerzitetu. To je dovelo do određenih neslaganja oko najboljih metoda liječenja, dodaje on.

Za obje vrste angiosarkoma dojke – primarnog i sekundarnog – dr. Shah navodi da najprije razmatra kemoterapiju, zatim hirurgiju, a potom radioterapiju. Međutim, kod nekih osoba sa vrlo malim angiosarkomima, prvo se može pristupiti hirurškom zahvatu, a zatim kemoterapiji.

Kod sekundarnog angiosarkoma dojke, dr. Sogunro najprije preporučuje operaciju kako bi se uklonila sva zahvaćena područja. Većina ljekara se slaže da bi hirurško liječenje trebalo biti glavni pristup kod sekundarnog angiosarkoma, dok uloga dodatne terapije poput kemoterapije još uvijek nije dovoljno jasna.

Wagner, Shah, Rosa i Sogunro preporučuju da se osobe sa angiosarkomom dojke liječe u specijaliziranim centrima koji imaju iskustva sa ovom rijetkom bolešću. U takvim centrima, kaže dr. Rosa, „imate tim ljekara posvećenih toj specifičnoj bolesti ili regiji tijela.“ Tim uključuje hirurga za dojku, radiologa, patologa i radioterapeuta specijaliziranog za angiosarkome dojke.

Neki od centara poznatih po liječenju angiosarkoma dojke su Mayo Clinic Breast Clinic, MD Anderson i University of Florida, navodi dr. Shah.

Koliko je ozbiljan angiosarkom dojke?

Svaki tumor dojke je različit. Na šanse za preživljavanje kod angiosarkoma dojke utiču mnogi faktori, uključujući stadij bolesti, gradus tumora i životne navike pacijenta. Neka istraživanja sugeriraju da osobe sa sekundarnim angiosarkomima imaju niže stope preživljavanja u poređenju s primarnim, što se može objasniti time da su te osobe starije u trenutku dijagnoze, a tumori obično agresivniji.

Ne zaboravite pročitati ostale tekstove na našem blogu.

Izvor: Breastcancer.org