Atipična hiperplazija dojke je razvoj prekanceroznih ćelija u dojci. Atipična hiperplazija uzrokuje nagomilavanje ćelija u tkivu dojke. Kada se posmatraju pod mikroskopom, te ćelije izgledaju drugačije od tipičnih ćelija dojke.
Atipična hiperplazija dojke nije karcinom dojke, ali ukazuje na povećan rizik od razvoja raka dojke u budućnosti.
Vaš doktor pravi plan kako bi vam pomogao da smanjite rizik od nastanka dojke. To često uključuje češće pretrage za rano otkrivanje karcinoma dojke. Takođe, možete razmotriti i lijekove za smanjenje rizika od raka dojke.

Simptomi

Atipična hiperplazija dojke obično ne izaziva nikakve simptome.
Atipična hiperplazija dojke najčešće se otkriva tokom biopsije dojke. Biopsija dojke je procedura kojom se uklanjaju određene ćelije dojke radi daljih testiranja. Obično se preporučuje ako se nešto sumnjivo nađe na mamografiji ili ultrazvuku. Biopsija se takođe može uraditi radi istraživanja promjena na dojci, kao što je kvržica.

Kada se obratiti ljekaru

Zakažite pregled kod ljekara ako imate simptome koji vas brinu.
Zatražite termin za pregled.

Uzroci

 

Nije jasno šta uzrokuje atipičnu hiperplaziju dojke.
Atipična hiperplazija dojke nastaje kada ćelije u tkivu dojke razviju promjene u svojoj DNK. DNK ćelije sadrži upute koje govore ćeliji šta da radi. Promjene uzrokuju da ćelija stvara, odnosno da se dijeli u mnogo više ćelija. To dovodi do nagomilavanja ćelija u dojci. Ljekari ovo nagomilavanje nazivaju hiperplazijom. Promjene takođe čine da ćelije postanu atipične, što znači da izgledaju drugačije od tipičnih ćelija.
Smatra se da je atipična hiperplazija vrlo rani korak u procesu koji pretvara zdrave ćelije u ćelije raka. Teoretski, ako se ćelijama atipične hiperplazije dozvoli da nastave s rastom, mogle bi razviti dodatne promjene u DNK i postati kancerogene ćelije. Potrebno je više istraživanja da bi se razumjelo kako se to dešava.

Atipična hiperplazija se može pojaviti u kanalima ili lobulama dojke:

• Atipična duktalna hiperplazija opisuje rast atipičnih ćelija unutar kanala dojke. Kanali dojke su cjevčice koje mogu prenositi mlijeko do bradavice. Ovaj tip atipične hiperplazije je najčešći.
• Atipična lobularna hiperplazija opisuje rast atipičnih ćelija unutar lobula dojke. Lobule dojke su žlijezde koje mogu proizvoditi mlijeko. Ovaj tip atipične hiperplazije je rjeđi.
  Oba tipa atipične hiperplazije povećavaju rizik od raka dojke. Liječenje za oba tipa je slično.

Faktori rizika

Ne postoje specifični faktori rizika za atipičnu hiperplaziju dojke. Atipična hiperplazija je jedno od stanja koja uzrokuju rast ćelija u dojci koje nisu kancerogene. Ova stanja se ponekad nazivaju benignim bolestima dojke. Doktori su identifikovali faktore rizika za benigne bolesti dojke, a oni uključuju:

• Porodična historija raka dojke. Ako je roditelj, brat/sestra ili dijete imalo karcinom dojke, povećava se vaš rizik od dijagnoze atipične hiperplazije dojke ili neke druge benigne bolesti dojke prije menopauze.
• Hormonska terapija u menopauzi. Uzimanje određenih lijekova hormonske terapije za kontrolu simptoma menopauze može povećati rizik od atipične hiperplazije i drugih benignih bolesti dojke.

Komplikacije

Ako vam je dijagnosticirana atipična hiperplazija dojke, imate povećan rizik od razvoja raka dojke u budućnosti. Rizik od karcinoma dojke kod osoba sa atipičnom hiperplazijom je oko četiri puta veći nego kod onih bez atipične hiperplazije. Rizik je sličan za atipičnu duktalnu hiperplaziju i atipičnu lobularnu hiperplaziju.
Studije žena sa atipičnom hiperplazijom su pokazale da se rizik od karcinoma dojke povećava s vremenom. Nakon 25 godina od dijagnoze, oko 30% žena sa atipičnom hiperplazijom može razviti rak dojke. Drugim riječima, od svakih 100 žena kojima je dijagnosticirana atipična hiperplazija, 30 će vjerovatno imati rak dojke 25 godina nakon dijagnoze, a 70 neće razviti karcinom dojke.

Prevencija

Nije jasno postoji li nešto što može spriječiti atipičnu hiperplaziju dojke. Iste stvari koje mogu smanjiti rizik od karcinoma dojke mogu pomoći u smanjenju rizika od atipične hiperplazije.

Šta možete učiniti da smanjite rizik od raka dojke uključuje:

Interesujte se za pregled dojki

Razgovarajte sa svojim ljekarom ili drugim zdravstvenim radnikom o tome kada početi sa pregledima za rak dojke. Pitajte o prednostima i rizicima pregleda. Zajedno možete odlučiti koji su pregledi za karcinom dojke pravi za vas.

Upoznajte se sa svojim dojkama kroz samopregled dojki

Možete odabrati da se upoznate sa svojim dojkama povremeno ih pregledajući tokom samopregleda dojki. Ako primijetite novu promjenu, kvržicu ili nešto neobično, odmah se obratite doktoru.
Svijest o dojkama ne može spriječiti nastanak karcinoma dojke, ali vam može pomoći da bolje razumijete izgled i osjećaj svojih dojki. To može povećati šansu da primijetite promjene.

Pijte alkohol umjereno, ako ga uopšte pijete

Ograničite količinu alkohola na ne više od jednog pića dnevno, ako odlučite da pijete. Za prevenciju raka dojke, ne postoji sigurna količina alkohola. Ako ste jako zabrinuti zbog rizika od karcinoma dojke, možda ćete odlučiti da ne pijete alkohol uopšte.

Vježbajte većinu dana u sedmici

Ciljajte na najmanje 30 minuta vježbanja većinu dana u sedmici. Ako niste bili aktivni u posljednje vrijeme, pitajte ljekara da li je u redu početi i krenite polako.

Ograničite hormonsku terapiju u menopauzi

Liječenje hormonskom terapijom koja se koristi za ublažavanje simptoma menopauze može povećati rizik od raka dojke. Razgovarajte sa zdravstvenim radnikom o prednostima i rizicima hormonske terapije.
Neki ljudi imaju simptome tokom menopauze koji uzrokuju nelagodu. Oni mogu odlučiti da su rizici hormonske terapije prihvatljivi radi olakšanja simptoma. Da biste smanjili rizik od karcinoma dojke, koristite najnižu dozu hormonske terapije u najkraćem mogućem trajanju.

Održavajte zdravu tjelesnu težinu

Ako je vaša težina zdrava, radite na održavanju te težine. Ako trebate smršati, pitajte zdravstvenog radnika o zdravim načinima za smanjenje tjelesne težine. Jedite manje kalorija i postepeno povećavajte količinu vježbanja.

Više o korisnim tematikama poput ove pročitajte na našem blogu.

Izvor: Mayo Clinic