Za one koji su imali rak dojke, strah da se može vratiti je često prisutan. Ukoliko se to dogodi, možete osjetiti niz emocija, uključujući ljutnju i zbunjenost. Također, prirodno je imati pitanja.

Evo šta dr. Sandhya Pruthi, specijalista za zdravlje dojki u Mayo Clinic i profesorica medicine na Mayo Clinic College of Medicine and Science, govori svojim pacijentima kada pitaju o ponovnoj pojavi karcinoma.

Šta tačno znači ponovna pojava raka (recidiv)?

Ponovna pojava raka (recidiv) nastaje kada se karcinom vrati nakon perioda remisije, bilo da je to nakon 6 mjeseci ili 6 godina – ponekad čak i duže.

Do toga dolazi kada, uprkos naporima da se tijelo očisti od raka, neke kancerogene ćelije ostanu u organizmu. Iako su neko vrijeme bile neaktivne, s vremenom su se ponovo počele razmnožavati, što je dovelo do ponovnog javljanja raka. Recidiv može biti na istom mjestu gdje je bio prvobitni karcinom ili u nekom drugom dijelu tijela.

Koliko je česta ponovna pojava raka dojke?

Kod raka dojke, recidiv je danas mnogo rjeđi nego što je bio u prošlosti. Zahvaljujući redovnim pregledima i edukaciji, zdravstveni radnici sve češće dijagnosticiraju karcinom u ranijim fazama, što samo po sebi smanjuje rizik od ponovne pojave.

Vjerovatnoća recidiva uglavnom zavisi od stadija raka i biologije tumora. Ako imate karcinom dojke u ranijim fazama (stadij 0, I, II), šanse za preživljavanje bez bolesti u narednih 5 godina su i do 95%. To znači da uz odgovarajući tretman postoji do 95% šanse da se karcinom neće vratiti.

Ako imate karcinom dojke u kasnijem stadiju (stadij III), rizik od ponovne pojave je veći, a stopa preživljavanja bez bolesti iznosi oko 60%.

Koje vrste raka dojke imaju najmanju, a koje najveću stopu recidiva?

Neinvazivni rak dojke (stadij 0) ima najnižu stopu ponovne pojave jer je ograničen unutar mliječnog kanala. Kod neinvazivnog duktalnog karcinoma in situ, postoji 99% šanse da ćete biti bez bolesti nakon 5 godina.

Rak dojke u stadiju IV, koji čini samo 5% do 10% svih slučajeva karcinoma dojke, često ne ulazi u potpunu remisiju. Čak i kada se to dogodi, obično se ponovo pojavi nakon nekoliko mjeseci ili godina.

Jesu li tretmani za ponovnu pojavu raka isti kao i kod prve dijagnoze?

Plan liječenja za ponovnu pojavu raka dojke ne mora nužno izgledati isto kao prvi put. Zavisi od vrste i lokacije karcinoma, koliko je vremena prošlo od prve dijagnoze, prethodnih tretmana i vašeg trenutnog zdravstvenog stanja.

Također zavisi od toga koliko je vremena prošlo od prve dijagnoze. Opcije liječenja se stalno proširuju, a istraživači mogu imati bolje razumijevanje određenog tipa raka ili otkriti nove, ciljane terapije. Kao rezultat toga, ljekari danas često mogu bolje kontrolisati recidiv zahvaljujući naprednijim tretmanima.

Često se preporučuje biopsija nove promjene kako bi se saznalo više o biologiji karcinoma, što može pomoći pri odabiru ciljane terapije.

Mogu li učiniti nešto kako bih smanjila rizik od ponovne pojave raka?

Da. Postoji nekoliko faktora rizika za rak na koje možete uticati. Oni uključuju zdrave životne navike, poput redovne fizičke aktivnosti, održavanja zdrave tjelesne težine, ishrane bogate voćem i povrćem te izbjegavanja alkohola i pušenja.

Ali, radila sam sve kako treba. Zašto se moj rak vratio?

Nažalost, čak i kada radite sve “kako treba”, rak se ponekad ipak vrati. I to nikako nije vaša krivica.

Ovo uglavnom zavisi od biologije samog karcinoma. Istraživači još uvijek pokušavaju razumjeti mnoge aspekte ove bolesti. Kod određenih vrsta karcinoma, naučnici i dalje nastoje otkriti kako bolje ciljati tumor i spriječiti njegov povratak.

Genetika također može igrati važnu ulogu. Ako imate nasljednu predispoziciju za rak dojke, veća je vjerovatnoća da ćete razviti novi, drugi tip raka, a ne nužno recidiv prvobitnog raka.

Ako ste genetsko testiranje radili prije više od 5 godina, vaš ljekar vam može preporučiti da ga ponovite. Stalno se otkrivaju nove genetske mutacije koje mogu uticati na opcije liječenja u slučaju ponovne pojave raka.

Kako mogu održati pozitivan stav suočavajući se s ponovnom pojavom raka?

Ponovna pojava karcinoma donosi mnoštvo emocija. Možete osjećati ljutnju, strah ili beznađe. Možda ćete kriviti sebe ili svoj medicinski tim. Možda ćete se brinuti o tome hoćete li moći ponovo proći kroz liječenje.

Dodatni izazov predstavlja činjenica da vaše iskustvo ovog puta može biti drugačije. Recidiv možda nema istu biologiju kao prvobitni tumor. Možda će vam biti potrebna još jedna biopsija kako bi se procijenila nova promjena. Također, mogu biti dostupne nove terapije.

Okruživanje ljudima koji vas razumiju može vam pomoći da se nosite s izazovima. Oslonite se na voljene osobe. Pridružite se grupi podrške ili provjerenoj online zajednici. Razgovarajte s terapeutom – neki su specijalizirani za rad s pacijentima oboljelim od raka i razumiju strahove povezane s recidivom.

Savjeti dr. Pruthi za suočavanje s “anksioznošću zbog skeniranja”

Ako ste imali rak, normalno je osjećati nervozu, strah, stres ili anksioznost kada dođe vrijeme za kontrolne preglede. Ovi osjećaji su toliko česti da su dobili i poseban naziv: “scanxiety” (anksioznost zbog skeniranja).

Kada se suočavate s dijagnostičkim testovima, može vam pomoći da se podsjetite da su pregledi važan i koristan alat za vaše zdravlje.

“Ako su rezultati onakvi kakvima ste se nadali, skeniranja će vam donijeti olakšanje”, kaže dr. Pruthi. “A ako skeniranje pokaže neku zabrinutost, promjenu ili potvrdi dijagnozu raka, postoji moć u saznanju. Možete reagovati i odmah potražiti medicinsku pomoć.”

Evo nekoliko savjeta kako se nositi s anksioznošću:

• Podijelite svoje brige sa svojim medicinskim timom. Oni vam mogu odgovoriti na pitanja i pomoći vam da znate šta da očekujete.
• Budite aktivni. “Nemojte samo sjediti i čekati rezultate,” kaže dr. Pruthi. “Vježbajte, idite u šetnju, pohađajte neki čas u teretani. Fizička aktivnost vam omogućava da kontrolišete svoje tijelo i skrenete misli s brige.”
• Oslonite se na voljene osobe. Zamolite prijatelja ili člana porodice da ide s vama na pregled radi podrške. Okružite se pozitivnim, empatičnim ljudima koji razumiju kroz šta prolazite.
• Planirajte testiranje ujutro. Ako zakažete pregled ranije tokom dana, imat ćete manje vremena da se brinete prije njega.
• Raspitajte se o procesu. Pitajte svog ljekara kada možete očekivati rezultate i kako ćete ih primiti. Hoće li vas neko iz vašeg medicinskog tima nazvati? Hoćete li ih dobiti putem portala za pacijente?
• Koristite tehnike upravljanja stresom. “Važno je pronaći načine za smanjenje stresa,” kaže dr. Pruthi. “Možete imati koristi od joge, dubokog disanja ili drugih tehnika opuštanja.”
• Obratite pažnju na san. “San je često prvo što bude poremećeno,” kaže dr. Pruthi. “Kada ste zabrinuti zbog rezultata, um neprestano radi tokom noći.” Nedostatak sna može dovesti do umora i razdražljivosti, što može pojačati anksioznost zbog skeniranja.
  • Ako imate problema sa spavanjem, razgovarajte sa svojim ljekarom kako biste otkrili da li postoje drugi faktori koji utiču na vaš san i da li postoji nešto što bi vam moglo pomoći.
• Potražite stručnu pomoć. Neki terapeuti su specijalizovani za rad s pacijentima oboljelim od raka. Pitajte svog ljekara za preporuke.
• Budite oprezni pri korištenju interneta. “Izbjegavajte internetske forume, posebno one bez moderatora,” savjetuje dr. Pruthi. “Možete pročitati nešto što će vas dodatno zabrinuti – ali zapamtite da je svaki slučaj individualan i da to ne mora biti vaše iskustvo.”

 

Pročitajte više o korisnim temama na našem blogu.

Izvor: Mayo Clinic