Utvrđivanje vašeg individualnog rizika od raka dojke ključan je korak u razvoju personaliziranog plana za rano otkrivanje bolesti.

Svi imaju određeni rizik od razvoja raka dojke. Rizik kod svake osobe može biti viši ili niži, u zavisnosti od specifičnih faktora rizika.
Dobro je saznati vlastiti rizik od raka dojke što je ranije moguće. Na taj način vi i vaš doktor možete razviti strategiju pregleda prilagođenu vašoj individualnoj situaciji.

Američki koledž za radiologiju preporučuje da sve žene budu procijenjene od strane ljekara najkasnije do 25. godine života. Posebna pažnja preporučuje se crnim ženama i ženama aškenaskog jevrejskog porijekla, kako bi se utvrdilo imaju li veći od prosječnog rizika za razvoj raka dojke.

Utvrđivanje rizika od raka dojke

Medicinske smjernice kategoriziraju nivoe rizika od raka dojke na osnovu procjene doživotnog rizika za razvoj bolesti:

  • Prosječan rizik je manji od 15%.

  • Srednji rizik je između 15% i 19%.

  • Visok rizik je 20% ili više.

Najbolji i često najjednostavniji način da saznate da li imate prosječan, srednji ili visok rizik od raka dojke jeste da zamolite vašeg porodičnog doktora da uradi procjenu rizika. Druga opcija je da se obratite klinici za dojke ili genetskoj klinici za procjenu rizika.

Vaš ljekar vam može predložiti genetsko testiranje ako to već niste uradili, a imate određene faktore rizika, kao što je porodična historija karcinoma dojke.

Možete se poslužiti online kalkulatorima rizika od raka dojke kako biste dobili uvid u vlastiti rizik. Ipak, oni ne mogu zamijeniti sveobuhvatnu procjenu koju pruža stručno medicinsko osoblje. Također, uvijek treba zatražiti pomoć ljekara pri tumačenju rezultata dobijenih online kalkulatorima rizika.

Vaš rizik od raka dojke može biti veći od prosječnog ako:

  • imate mutacije (promjene) u određenim genima koje povećavaju doživotni rizik od karcinoma dojke, kao što su mutacije u genima BRCA1 ili BRCA2

  • imate bliskog srodnika (roditelj, brat/sestra ili dijete) kod koga je otkrivena genetska mutacija povezana s povećanim rizikom od raka dojke, ali vi još niste uradili genetsko testiranje

  • imate porodičnu historiju raka dojke, što znači da je jedan ili više vaših bliskih srodnika imalo karcinom dojke. Rizik je veći ako je rođak obolio prije 50. godine života

  • ste primali zračenje u predjelu grudnog koša prije 30. godine života

  • vam je dijagnosticirano neko od benignih stanja dojke koje može povećati rizik od raka dojke, kao što su lobularni karcinom in situ (LCIS), atipična lobularna hiperplazija (ALH) ili atipična duktalna hiperplazija (ADH)

Postoje brojni faktori rizika za rak dojke — neki od njih povećavaju rizik više od drugih, a na neke imate mogućnost da utičete. Također, određeni faktori rizika za karcinom dojke još uvijek nisu otkriveni.

Rizik i preporuke za skrining raka dojke

Vaš doktor treba uzeti u obzir vaš lični rizik od raka dojke i vašu medicinsku historiju. Na osnovu toga može dati preporuke o tome kada biste trebali početi s mamografijama ili drugim vrstama snimanja dojki, kao i koliko često ih treba raditi.

Prije nego što razgovarate s ljekarom o vašem planu pregleda, možda biste željeli pročitati najnovije smjernice za mamografski skrining koje su objavile različite medicinske organizacije.

Ako mamografija pokaže da imate gusto tkivo dojki, vaš ljekar vam može preporučiti da, uz redovne mamografije, uradite i magnetnu rezonancu dojki (MRI) ili ultrazvuk. To je zato što gusto tkivo može otežati otkrivanje karcinoma dojke na mamografiji. Također, prisustvo gustog tkiva dojke blago povećava rizik od razvoja raka dojke. Dodavanje drugih metoda snimanja dojki (tzv. dopunski skrining) uz mamografiju može smanjiti vjerovatnoću da se rak ne otkrije na vrijeme.

Smanjenje rizika

Neki faktori rizika za karcinom dojke se ne mogu promijeniti, poput genetike ili porodične historije. Međutim, postoje životne navike koje možete usvojiti, poput prestanka pušenja i redovne fizičke aktivnosti, a koje mogu potencijalno smanjiti rizik od razvoja raka dojke.

Osobe koje imaju znatno veći od prosječnog rizik od raka dojke (na primjer, osobe s mutacijama gena BRCA1 i BRCA2) mogu razmotriti strategije za smanjenje rizika. Te strategije mogu uključivati, na primjer, profilaktičku (preventivnu) mastektomiju ili hormonsku terapiju.

Razgovarajte sa svojim ljekarom o koracima koje možete poduzeti kako biste svoj individualni rizik od karcinoma dojke održali što je moguće nižim.

Apsolutni rizik i relativni rizik

Kada razgovarate sa svojim ljekarom ili čitate o riziku od raka dojke, mogli biste naići na pojmove apsolutni rizik i relativni rizik.

Apsolutni rizik odnosi se na rizik da će neka osoba razviti određenu bolest, poput karcinoma dojke, u definisanom vremenskom periodu. Na primjer, kada Nacionalni institut za rak (SAD) izvještava da prosječna žena u SAD-u ima otprilike 1 prema 8 vjerovatnoću da će razviti rak dojke tokom života, govori se o apsolutnom riziku.

Relativni rizik upoređuje rizik između dvije različite grupe ljudi. Također pokazuje kako nečije ponašanje može uticati na rizik u poređenju sa njihovim apsolutnim rizikom.

Na primjer, studija iz 2017. godine otkrila je da žene koje su počele pušiti prije 17. godine imaju 24% veći rizik od razvoja raka dojke. Taj porast od 24% predstavlja relativni rizik. To ne znači da žene koje počnu pušiti prije 17. godine imaju 24% šansu da razviju karcinom dojke u svom životu. To znači da im je rizik 24% veći od prosječnog rizika koji iznosi 12,9%.

Da bismo izračunali porast apsolutnog rizika, potrebno je malo matematike:
24% od 12,9% iznosi 3% (0,24 × 0,129 = 0,03).
Dakle, žena koja počne pušiti prije 17. godine ima porast apsolutnog rizika od 3%, što znači da je njen doživotni rizik za razvoj raka dojke 15,9% (12,9% + 3%).

Relativni rizik može biti zbunjujući, jer mnogi ljudi obrate pažnju samo na postotak povećanja i pretpostave da je riječ o apsolutnom riziku.

Povećanje od 24% zvuči zabrinjavajuće. Ali, važno je znati da se to odnosi na relativno povećanje u odnosu na prosječni rizik od karcinoma dojke.

Rizik od raka dojke se također može smanjiti

Na primjer, studija iz 2019. godine pokazala je da žene koje su imale najmanje 2,7 sati umjerene fizičke aktivnosti sedmično (kao što je hodanje) ili 1,5 sat intenzivne aktivnosti (kao što je trčanje) imaju 20% manji rizik od razvoja raka dojke u poređenju sa ženama koje su vježbale manje od toga. Ovaj pad rizika od 20% predstavlja relativni rizik. To znači da je rizik za razvoj karcinoma dojke 20% manji u odnosu na prosječni rizik od 12,9%.

Da bismo izračunali pad apsolutnog rizika, opet koristimo matematiku:
20% od 12,9% iznosi 2,6% (0,2 × 0,129 = 0,026).
Dakle, žena koja redovno vježba ima smanjenje apsolutnog rizika od 2,6%, što znači da je njen doživotni rizik od raka dojke 10,3% (12,9% – 2,6%).

Ne zaboravite pročitati ostale tekstove na našem blogu.

Izvor: Breastcancer.org