Mamografija je rendgenski pregled sa niskom dozom zračenja koji omogućava specijaliziranom ljekaru, radiologu, da analizira promjene u tkivu dojke. Mamografija se koristi za otkrivanje raka dojke.
Zašto mi je potrebna mamografija?
Mamografija se koristi kao skrining kod žena koje nemaju simptome. Također, koristi se i kod žena koje imaju simptome koji bi mogli ukazivati na karcinom dojke.
Mamografija često može otkriti rak dojke u ranoj fazi, kada je još uvijek mali. Ponekad mamografija može otkriti karcinom dojke čak i prije nego što osjetite kvržicu. Kada se karcinom dojke otkrije rano, obično je lakše liječiti ga.
Koje su glavne svrhe mamografije?
Mamografija se koristi na dva glavna načina:
Skrining mamografijom
Skrining mamografijom se koristi za traženje znakova karcinoma dojke kod žena koje nemaju nikakve simptome ili probleme sa dojkama. Rendgenski snimci svake dojke obično se prave iz dva različita ugla.
Dijagnostička mamografija
Mamografija se koristi za pregled dojke kod žena koja imaju simptome ili ako se nešto neuobičajeno primijeti na skriningu mamografije. Kada se koriste na ovaj način, nazivaju se dijagnostičke mamografije. Oni mogu uključivati dodatne prikaze (snimke) dojke koji nisu dio skrininga mamografije. Ponekad se dijagnostička mamografija koristi za skrining žena koje su ranije liječene od raka dojke.
Šta pokazuje mammogrami?
Mamografija često može prikazati abnormalna područja u dojci. Ne može sa sigurnošću utvrditi je li abnormalno područje karcinom, ali može pomoći ljekarima da odluče da li su potrebni dodatni testovi (kao što je biopsija dojke). Glavne vrste promjena na dojci koje se mogu otkriti mamografijom su:
- Kalcifikacije
- Mase
- Asimetrije
- Distorzije
Kako funkcioniše mamografija?
Mamografija se radi uz pomoć aparata dizajniranog isključivo za pregled tkiva dojke. Aparat snima rendgenske snimke u nižim dozama nego rendgenski snimci koji se koriste za pregled drugih dijelova tijela, kao što su pluća ili kosti. Mamograf (aparat za mamografiju) ima dvije ploče koje komprimiraju ili spljošte dojku kako bi se tkivo bolje raširilo. Ovo daje kvalitetniju snimku i omogućava korištenje manje zračenja.
U prošlosti, mamografi su se obično štampali na velikim listovima filma. Danas su digitalni mamografi mnogo češći. Digitalne slike se bilježe i čuvaju kao datoteke u kompjuteru.
Šta su trodimenzionalni (3D) mamografi?
Trodimenzionalna (3D) mamografija također je poznata kao tomosinteza dojke ili digitalna tomosinteza dojke (DBT). Kao i kod standardnog (2D) mamografa, svaka dojka se komprimira iz dva različita ugla (jednom od vrha prema dnu i jednom sa strane na stranu) dok se snimaju rendgenske snimke. Ali, kod 3D mamografa, aparat uzima mnogo rendgenskih snimaka niske doze dok se kreće u malom luku oko dojke. Kompjuter tada sastavlja snimke u niz tankih slojeva. Ovo omogućava doktorima da jasnije vide tkivo dojke u tri dimenzije. (Standardni dvodimenzionalni [2D] mamograf može se uraditi istovremeno ili rekonstruisati iz snimaka 3D mamografa.)
Mnoge studije su pokazale da trodimenzionalna mamografija smanjuje mogućnost da se žena pozove na dodatne testove nakon skrininga. Također se čini da otkriva više slučajeva raka dojke, a nekoliko studija pokazuje da može biti korisna kod žena s gustim dojkama. Trenutno je u toku velika studija kako bi se bolje uporedili ishodi između 3D mamografa i standardnih (2D) mamografa.
Jesu li mamografi sigurni?
Mamografi izlažu dojke malim količinama zračenja. Međutim, koristi od mamografije nadmašuju svaku moguću štetu od izloženosti zračenju. Moderni aparati koriste niske doze zračenja za snimanje dojki visoke kvalitete snimke. Prosječna ukupna doza za tipičnu mamografiju s dva prikaza svake dojke iznosi oko 0,4 milisiverta, ili mSv. (mSv je jedinica za mjerenje doze zračenja.) Doza zračenja kod 3D mamografije može biti neznatno niža ili nešto viša od one kod standardnih 2D mamografija.
Da bi se ove doze stavile u perspektivu, ljudi su obično izloženi prosječnoj dozi od oko 3 mSv zračenja godišnje iz svojih prirodnih okruženja. (Ovo se naziva pozadinsko zračenje.) Doza zračenja koja se koristi za skrining mamografijom obje dojke otprilike je jednaka količini zračenja koju bi žena primila iz svog prirodnog okruženja tokom otprilike 7 sedmica.
Ako postoji bilo kakva mogućnost da ste trudni, obavijestite svog doktora i rendgenskog tehničara. Iako je rizik za plod veoma mali, a mamografija se generalno smatra sigurnom tokom trudnoće, skrining mamografijom se obično ne radi kod trudnica koje nisu pod povećanim rizikom od karcinoma dojke.
Mamografija također može rezultirati time da pojedine žene moraju proći dodatne testove koji ne rezultiraju dijagnozom raka dojke, ali mogu imati vlastite štetne efekte.
Više o temama koje su korisne za Vas pročitajte na našem blogu.
Izvor: American Cancer Society