Kada ste zdravi, obično nije problem unijeti dovoljno hrane za potrebne nutrijente i kalorije. Većina smjernica o ishrani naglašava važnost konzumiranja mnogo povrća, voća i proizvoda od cjelovitih žitarica; ograničavanje crvenog mesa, posebno procesuiranog ili masnog; smanjenje unosa masti, šećera, alkohola i soli; te održavanje zdrave tjelesne težine. Međutim, tokom liječenja karcinoma, ovo može biti teško, posebno ako imate nuspojave ili se ne osjećate dobro.

Dobra ishrana je posebno važna za osobe s rakom, jer bolest i njeni tretmani mogu promijeniti način na koji jedete, kao i način na koji tijelo podnosi određenu hranu i koristi nutrijente.

Prilagodba ishrane tokom liječenja

Tokom liječenja karcinoma, možda ćete trebati prilagoditi ishranu kako biste ojačali organizam i lakše podnijeli efekte bolesti i njenog liječenja. Ovo može značiti konzumiranje hrane koja obično nije preporučljiva kada ste dobrog zdravlja. Na primjer, možda ćete trebati visokoproteinske ili visokokalorične namirnice za održavanje težine ili hladnu, kremastu hranu poput sladoleda ili mliječnih šejkova, ako imate rane u ustima ili grlu koje otežavaju konzumaciju hrane. Vrsta karcinoma, način liječenja i prisutne nuspojave moraju se uzeti u obzir pri određivanju najboljeg načina unosa nutrijenata koji su vašem tijelu potrebni.

Ciljevi ishrane za osobe s rakom

Potrebe u ishrani kod osoba oboljelih od karcinoma variraju na pojedinačnoj osnovi. Vaš doktor može vam pomoći da postavite ciljeve ishrane i planirate načine kako ih postići. Pravilna ishrana tokom liječenja raka može vam pomoći da:

  • Se osjećate bolje.
  • Održavate snagu i energiju.
  • Održavate težinu i zalihe nutrijenata u tijelu.
  • Lakše podnosite nuspojave liječenja.
  • Smanjite rizik od infekcija.
  • Brže zacijelite i oporavite se.

Pravilna ishrana uključuje raznovrsne namirnice kako bi se tijelu osigurali potrebni nutrijenti za borbu protiv karcinoma. Ovi nutrijenti uključuju proteine, masti, ugljikohidrate, vodu, vitamine i minerale.


Proteini

Proteini su potrebni za rast, popravak tjelesnih tkiva i održavanje zdravog imunološkog sistema. Nedostatak proteina može uzrokovati razgradnju mišića za energiju, što usporava oporavak i smanjuje otpornost na infekcije. Osobekoje boluju od karcinoma često trebaju više proteina nego inače. Nakon operacije, kemoterapije ili radioterapije, dodatni proteini su potrebni za zacjeljivanje tkiva i borbu protiv infekcija.

Dobri izvori proteina uključuju: ribu, perad, nemasno crveno meso, jaja, mliječne proizvode s niskim udjelom masti, orašaste plodove i maslace od orašastih plodova, suhi grah, grašak, leću i proizvode od soje.


Masti

Masti igraju važnu ulogu u ishrani, pružajući tijelu bogat izvor energije. Tijelo razgrađuje masti kako bi pohranilo energiju, izoliralo tkiva i transportiralo određene vrste vitamina kroz krv.

Preporučuje se biranje mononezasićenih (maslinovo, ulje kanole i kikirikija) i polinezasićenih masti (nalaze se u uljima šafranike, suncokreta, kukuruza i lana, te u morskim plodovima) češće nego zasićenih masti ili trans masti.

Zasićene masti se uglavnom nalaze u namirnicama životinjskog porijekla, poput mesa, peradi, punomasnog ili djelomično obranog mlijeka, sira i maslaca. Prekomjeran unos može povećati nivo holesterola i rizik od srčanih bolesti. Manje od 10% dnevnih kalorija treba dolaziti iz zasićenih masti.

Trans masti se uglavnom nalaze u grickalicama i pekarskim proizvodima napravljenim s djelomično hidrogeniranim biljnim uljima. Trans masti mogu povećati loš holesterol i smanjiti dobar holesterol. Izbjegavajte ih što je više moguće.


Ugljikohidrati

Ugljikohidrati su glavni izvor energije za tijelo. Oni omogućavaju gorivo za fizičku aktivnost i pravilno funkcioniranje organa. Najbolji izvori ugljikohidrata – voće, povrće i proizvodi od cjelovitih žitarica – također osiguravaju vitamine, minerale, vlakna i fitonutrijente (spojevi u biljkama koji mogu poboljšati zdravlje).

Vlakna, koja su dio biljnih namirnica, dolaze u dvije vrste: netopiva vlakna pomažu da se otpad brže izbaci iz tijela, dok topiva vlakna vežu vodu u stolici i održavaju je mekanom.

Ostali izvori ugljikohidrata uključuju hljeb, krompir, rižu, tjesteninu, kukuruz, grašak i grah. Slatkiši (deserti, bomboni, pića s dodanim šećerom) sadrže ugljikohidrate, ali nude malo vitamina, minerala ili fitonutrijenata.


Voda

Voda i tekućine su od vitalnog značaja za zdravlje. Sve ćelije u tijelu trebaju vodu za pravilno funkcionisanje. Ako ne unosite dovoljno tekućine ili gubite tekućinu zbog povraćanja ili proljeva, možete postati dehidrirani, što može dovesti do ozbiljnog disbalansa minerala u tijelu. Osim hrane, preporučuje se unos oko četiri čaše (2 litra) tekućine dnevno. Potreba za tekućinom može biti povećana tokom liječenja.


Vitamini i minerali

Tijelu su potrebni vitamini i minerali za pravilno funkcionisanje i korištenje energije iz hrane. Većinu vitamina i minerala možete dobiti iz uravnotežene prehrane, ali tokom liječenja karicnoma, nuspojave mogu otežati unos dovoljno raznolike hrane.

Ako razmišljate o suplementima, konsultujte se sa svojim ljekarom, jer velike doze vitamina i minerala mogu ometati efikasnost kemoterapije i radioterapije.

Za dodatne informacije o fitonutrijentima, antioksidansima, biljnim preparatima i suplementima, konsultujte svog ljekara ili dijetetičara.


 

Više korisnih informacija pronađite na našem blogu.

Izvor: American Cancer Society