Skrining raka dojke podrazumijeva različite metode snimanja kojima se pregledava tkivo dojke kako bi se utvrdilo postoji li rak. Takvi pregledi mogu otkriti bolest u ranoj fazi, prije nego što se pojave bilo kakvi simptomi. Opće smjernice preporučuju da većina žena treba raditi mamogram svake jedne do dvije godine, počevši od 40. godine života. Ako imate visok rizik od raka dojke, vaš ljekar može preporučiti češće preglede.
Pregled
Šta je skrining raka dojke?
Skrining raka dojke predstavlja medicinske testove koji pomažu u otkrivanju raka dojke, često i prije nego što imate bilo kakve znakove ili simptome bolesti. Oni su veoma važni za vaše zdravlje jer mogu pomoći da se rak pronađe rano, kada ga je najlakše liječiti.
Istraživanja dosljedno pokazuju da skrining raka dojke spašava živote. Razgovarajte sa svojim ljekarom o tome kada treba da počnete sa skriningom i koliko često treba da ga radite. Također, vaš ljekar može preporučiti koja vrsta skrininga je najbolja za vas.
Skrining sam po sebi ne dijagnosticira rak dojke. Potrebna je kombinacija testova i procedura kako bi se postavila dijagnoza raka dojke. Međutim, skrining pomaže doktoru da prepozna kada treba detaljnije ispitati moguće postojanje raka.
Koje su različite vrste skrininga raka dojke?
Doktori koriste nekoliko vrsta metoda snimanjem da bi pregledali tkivo dojke i provjerili znakove raka dojke. Ponekad se koristi dva ili tri testa kako bi se došlo do dijagnoze raka dojke. Radiolog analizira slike koje nastaju tokom skrininga.
Mamogram
Mamogram (ili mamografija) je zlatni standard za otkrivanje raka dojke i najčešći oblik skrininga. Koristi posebnu rendgensku mašinu koja pravi sliku unutrašnjosti dojke. Tokom pregleda dojke se postavljaju između dvije ravne ploče koje ih lagano pritisnu.
Mamogrami mogu biti 2D ili 3D (tomosinteza dojke). 3D mamogrami obično daju jasnije i detaljnije slike, ali ne posjeduju sve zdravstvene ustanove ovu tehnologiju.
Više o mamografiji pročitajte ovdje: Mamografija
Ultrazvuk dojke
Ultrazvuk je još jedan alat koji se koristi za pregled unutrašnjosti dojke. Ljekar može preporučiti ultrazvuk ako se na mamogramu ili pregledu dojke primijeti nešto neuobičajeno. Ljekar pomjera mali ručni uređaj po dojci ili koristi veći ultrazvučni aparat da pregleda cijelu dojku. Uređaj šalje zvučne talase kroz tkivo dojke i pretvara ih u slike koje se prikazuju na ekranu.
MRI dojke
MRI dojke je još jedan test koji koristi magnet i radio talase za stvaranje jasnih slika unutrašnjosti dojki. Koristi se uz druge metode skrininga, posebno kod žena s višim rizikom ili onih koje su imale abnormalan nalaz mamograma.
Molekularno snimanje dojke (MBI)
MBI je test koji koristi radioaktivni marker i posebnu gama kameru za isticanje kanceroznih ćelija u tkivu dojke. Ova metoda “osvjetljava” područja gdje ćelije izgledaju nepravilno ili se nekontrolisano dijele. Posebno je korisna kod žena s gustim tkivom dojki.
Pregledi dojki bez snimanja
Poznavanje izgleda i osjećaja vaših dojki dobar je način da primijetite promjene u njihovom zdravlju. Ovo se ponekad naziva samosvijest o dojkama. Sve promjene treba odmah prijaviti svom ljekaru.
Postoje dvije dodatne vrste pregleda dojki koje ne uključuju posebnu opremu:
• Klinički pregled dojki: vaš ljekar prstima opipava dojku tražeći kvržice ili promjene.
• Samopregled dojki: sami opipavate svoje dojke tražeći kvržice ili promjene.
Kako pravilno uraditi samopregled dojke pogledajte ovdje: Samopregled dojki
Važno je napomenuti da su ovi pregledi bezopasni, ali nisu pokazali veliku učinkovitost u prevenciji raka dojke i ne bi trebali zamijeniti mamogram.
Koje su opće smjernice za skrining raka dojke?
Vaš ljekar će odrediti kada i koliko često trebate raditi skrining na osnovu procjene rizika od raka dojke. Ova procjena predviđa vjerovatnoću razvoja raka dojke na osnovu faktora kao što su:
• prisustvo BRCA genskih mutacija (Pročitajte: BRCA geni i rak dojke)
• porodična historija raka dojke
• starost
• gustina tkiva dojki (Pročitajte: Šta znači imati gusto tkivo dojki)
Kada ljekar procijeni vaš ukupni rizik, preporučiće kada i koliko često trebate raditi mamogram.
Opće smjernice:
• Ako imate između 40 i 74 godine i prosječan rizik, preporučuje se mamogram svake jedne do dvije godine
• Ako imate viši rizik, možda ćete trebati mamogram svake godine do 74. godine i prvi mamogram prije 40. godine
• Ako imate prosječan rizik, prvi mamogram treba uraditi najkasnije do 40. godine života
Vaš ljekar je najbolja osoba s kojom trebate razgovarati o učestalosti i vrsti pregleda.
Prednosti i rizici
Koje su prednosti i rizici skrininga raka dojke?
Prednost skrininga raka dojke je u tome što omogućava otkrivanje raka u najranijim stadijima, kada je najlakše liječiti. Ovo spašava mnoge živote.
Rizici ovih testova su mali u poređenju s rizicima ako rak dojke ostane neotkriven. Neki testovi vas mogu izložiti niskim dozama zračenja. Također, moguće je dobiti netačan (pogrešan) rezultat, zbog čega ljekari često preporučuju više od jednog testa.
Rezultati i daljnje praćenje
Kakve rezultate možete dobiti od skrininga raka dojke?
Doktori koriste alat nazvan BI-RADS za izvještavanje o većini rezultata skrininga raka dojke. To je standardiziran način opisivanja nalaza snimanja dojki koji pacijentima pomaže da razumiju rezultate. Postoji šest kategorija i svaka ima svoje značenje. Ako vam rezultati nisu jasni, obratite se svom ljekaru kako bi vam ih detaljnije objasnio.
Više o ovoj temi možete pročitati na sljedećem linku: BI-RADS sistem: Kategorizacija nalaza snimanja dojki
Većina rezultata skrininga dostupna je u roku od nekoliko radnih dana, mada to može zavisiti od različitih faktora. Vaš ljekar vam može reći kada tačno očekivati rezultate.
Šta da radim ako su moji rezultati abnormalni?
Abnormalan nalaz na jednom skrining testu ne znači da imate rak dojke. To samo znači da su potrebni dodatni testovi. Jedini test koji može definitivno potvrditi dijagnozu raka dojke je biopsija dojke.
Više o ovoj temi možete pročitati na sljedećem linku: Biopsija dojke.
Kada se obratiti svom ljekaru?
Obratite se svom ljekaru ako:
• imate pitanja o tome kada treba uraditi prvi ili sljedeći mamogram
• primijetite nove i neobične simptome kao što su iscjedak iz bradavice, uvučena bradavica, promjene na koži dojke ili kvržice
• imate pitanja o rezultatima skrininga
Pozivamo vas da pročitate i druge tekstove na našem blogu koji se bave temama ranog otkrivanja, prevencije i podrške osobama oboljelima od raka dojke.
Izvor: Cleveland Clinic
