Rak dojke je zloćudna bolest koja nastaje kada normalne žljezdane stanice promijene svoja svojstva te počnu nekontrolisano rasti, umnožavati se i uništavati okolno zdravo tkivo. Takve stanice mogu potom otići u limfne i/ili krvne žile te tako proširiti bolest u druge dijelove tijela. Rak dojke je najčešće maligno oboljenje kod žena. Broj žena oboljelih od raka dojke raste s dobi, značajnije nakon 45. godine života, a vrhunac oboljenja je u žena pedesetih godina. Međutim, sve je veći broj mladih žena oboljelih od raka dojke (30-40 godina). Smatra se da jedna od 8 žena oboli od raka dojke.
Faktori rizika
Faktori koji su povezani s povećanim rizikom nastanka raka dojke:
- dob
- spol (žene češće obolijevaju od muškaraca)
- pozitivna obiteljska anamneza
- hormonalni faktori
- hiperdenzne (guste na mamografiji) dojke
- prekanceroze poput atipične hiperplazije
- fizička neaktivnost
- prekomjerna tjelesna težina nakon menopauze
- duža izloženost djelovanju estrogena (hormonska terapija, kasna menopauza).
Simptomi
Rak dojke ne boli, i u ranom stadiju ne daje nikakve simptome ni znakove. Upravo zbog toga potrebno je raditi češće rutinske pretrage i kontrole. Kada se počnu javljati znakovi, bolest je najčešće već uznapredovala. Većina slučajeva raka dojke može se liječiti ako se otkrije na vrijeme. Liječenje raka dojke podrazumijeva nekoliko terapijskih opcija koje imaju za cilj izlječenje ili zaustavljanje širenja bolesti. Vjerovatnoća odgovora na terapiju je veća, ukoliko specifičnom terapijom tretiramo tačno određeni tip raka.
Tipovi raka dojke
Rak dojke često se smatra jednom bolešću, iako, zapravo postoji više različitih tipova, od kojih svaki ima različite karakteristike. Svaki rak dojke je genetski jedinstven. BluePrint analizira 80 gena i pomaže u otkrivanju biologije (ponašanja, agresivnosti) tumora kako bi se utvrdilo šta je pokretač rasta tumora. Tumori dojke najčešće se klasificiraju na osnovu prisustva 3 različite vrste proteina na njihovoj površini: estrogenski, progesteronski, i HER2 receptori. Dalja klasifkacija u jednu od četiri kategorije ili podtipa, Luminal A ili B, HER2 ili Bazalni tip, pruža važne informacije koje vaš ljekar koristi za personalizirane odluke o liječenju:
- Karcinom luminalnog tipa prvenstveno je potaknut hormonskim signalnim putevima estrogena i progesterona. Ovaj podtip se može dalje podijeliti pomoću MammaPrint testa na karcinom luminalnog tipa A (nizak rizik) i karcinom luminalnog tipa B (visoki rizik). Ovi luminalni podtipovi imaju izrazito različite ishode i stoga ove informacije treba uključiti u planiranje liječenja kako bi se povećala vjerovatnoća izlječenja.
- Karcinomi HER2 tipa prvenstveno su potaknuti HER2 putem. Ovaj molekularni podtip nije uvijek u skladu s imunohistohemijskim ili in-situ hibridizacijskim HER2 analizama, ali pacijenti sa HER2-tipom imaju odličan odgovor na HER2 ciljanu terapiju u neoadjuvantnom okruženju. Zapravo, s napretkom u terapiji, pacijenti s HER2-tipom imaju dobre dugoročne rezultate kada se liječe ciljanim biološkim lijekovima koji blokiraju HER2.
- Karcinomi bazalnog tipa nisu potaknuti ER, PR ili HER2 putevima i djeluju više kao klinički trostruko negativni tumori. Ovaj molekularni podtip je agresivniji i pacijentice mogu imati koristi od standardnih ili novih režima liječenja trostruko negativnih karcinoma dojke. S obzirom na agresivnu prirodu ovih tumora, odgovarajući pacijenti mogu imati koristi od preoperativnog (neoadjuvantnog) liječenja.
