Mentalno zdravlje je postalo sve važnija tema u današnjem društvu, a svijest o njegovoj važnosti i potrebi za njegovanjem kontinuirano raste. Jedan od aspekata mentalnog zdravlja koji je dugo bio obavijen stigmom i tabuom je posjeta psihologu. Srećom, ovaj trend se mijenja, a sve veći broj ljudi prepoznaje vrijednost psihološke podrške u održavanju mentalnog zdravlja.

Pored mentalnog zdravlja, briga o fizičkom zdravlju, uključujući redovite samopreglede i posjete liječniku, ključna je za održavanje cjelokupnog zdravlja i dobrobiti. Posebno je to važno kada je u pitanju borba protiv bolesti poput karcinoma dojke.

U ovom intervjuu, razgovaramo s iskusnom psihologinjom prof. dr. Jasnom Bajraktarević o percepciji društva o posjeti psihologu kao tabu temi, posebno u kontekstu žena koje se suočavaju s dijagnozom karcinoma dojke. Također ćemo istražiti psihološke izazove s kojima se žene suočavaju nakon dijagnoze, kako se nositi s promjenama u tijelu i samopouzdanju nakon operacije ili liječenja, te ulogu obitelji i prijatelja u pružanju emocionalne podrške.

Neka ovaj intervju bude podsjetnik svima nama o važnosti brige o sebi, svom tijelu i svom umu, te o važnosti empatije, razumijevanja i podrške u našim životima.

1. Kako biste opisali uobičajne stavove i percepciju društva o posjeti psihologu kao tabu temi? Kako se nosite s tim stavovima u vašem profesionalnom radu?

U posljednje vrijeme uočavam da je sve manje prisutna negativna percepcija posjete psihologu. Ranije karakteristični pogledi da psihologu idu samo osobe koje imaju ozbiljne mentalne probleme su sve manji, što me raduje jer vidim da se njeguje  pozitivan i otvoren stav i veća svjesnost o značaju brige za mentalno zdravlje. Sve je više ljudi, posebno mlađih generacija koje demonstriraju dobro znanje i pozitivan stav prema mentalnim poteškoćama i sve su otvoreniji kada je traženje pomoći u pitanju.

Moj način suočavanja sa negativnim stavovima u savjetovalištu u kojem obavljam praksu, je da se što više bavimo promocijom mentalnog zdravlja kako bi povećali pozitivne percepcije, znanje ljudi i kako bismo stvarali pozitivne stavove prema posjetama psihologu i samom psihoterapijskom procesu. U promociji nam jako puno koriste i socijalne mreže.

2. Kako dijagnoza kao što je karcinom dojke utječe na mentalno zdravlje žene?

 Dijagnoza karcinoma dojke može biti težak trenutak sa jako negativnim uticajem na mentalno zdravlje žene, tretman i prognozu. Žene koje dobiju dijagnozu su pod većim rizikom da razviju anksioznost, postraumatski stresni poremećaj vezan za dijagnozu i tretman, nespecifični stres i depresiju. Karcinom i tretman karcinoma, uključujući mastektomiju, može izazvati osjećanja tjelesnog nezadovoljstva, smanjenja privlačnosti, emocionalne uznemirenosti i osjećaja beznadežnosti.

3. Imate li iskustva sa pacijenticama koje su potražile psihološko savjetovanje nakon dijagnoze? Ako imate koji su najčešći psihološki izazovi s kojima se suočavaju žene?

 Pacijentice se najčešće nakon dijagnoze nalaze u stanju šoka, intenzivnog straha i osjećaja izgubljenosti bez jasnog cilja i odgovora na pitanje „šta dalje?“. Prisutne su vrlo često i emocije ljutnje, krivice, tuge, bespomoćnosti. Često gube osjećaj vlastitog identiteta, imaju sniženo samopouzdanje i osjećaj bezvrijednosti. Ova osjećanja su normalni odgovori. Mogu varirati u intenzitetu od osobe do osobe. Kod nekih pacijentica se ovi odgovori mogu prestati javljati nakon prilagodbe na dijagnozu, ili se mogu javljati u intenzitetu koji pacijentica može sama da izreguliše. Kod nekih pacijentica se ipak javlja učestalije i intenzivnije i potrebna im je pomoć i podrška.

4. Kako se suočiti s promjenama u tijelu i samopouzdanju nakon operacije ili liječanja karcinoma dojke?

Tretman karcinoma može promjeniti izgled žene na različite načine. Za neke pacijentice, prihvatanje tih promjena može biti jako teško. Ono što u savjetovanju naglašavamo je,  da je borba prihvatanja tjelesne slike realna i da ne trebaju da osjećaju krivicu i da potiskuju osjećanja koja su prisutna. Osjećanja prihvatamo i dalje radimo na tome da ta negativna osjećanja u vezi tijela ne postanu trajna jer dugotrajna negativna osjećanja mogu narušiti mentalno zdravlje, samopouzdanje i uticati na naše socijalne odnose. Kroz savjetovanje radimo na postepenoj zamjeni negativnih i kritičnih misli o tijelu sa pozitivnim ili neutralnim koje dalje olakšavaju gledanje, doživljavanje i prihvatanje tijela onakvim kakvo jeste sada.

5. Koliko mislite da bi stručno psihološko savjetovanje moglo doprinijeti njihovom procesu suočavanja sa bolešću?

 Mislim da bi stručno psihološko savjetovanje trebalo da bude preporuka za svaku ženu koja dobije dijagnozu karcinoma dojke. Psihološke intervencije mogu smanjiti nivo stresa koji se javlja i prilikom uspostavljanja dijagnoze, a i za vrijeme trajanja tretmana, mogu smanjiti anksioznost i poboljšati raspoloženja kao i cjelokupni kvalitet života žene koja ima karcinom dojke. Također, psihoedukacija porodice, kao i psihološko savjetovanje porodice može puno pomoći u boljoj adaptaciji na dijagnozu, kao i adekvatnije nošenje sa stresom koji je prisutan tokom tretmana.

6. Kakva je uloga obitelji i prijatelja u pružanju emocionalne podrške ženama s karcinomom dojke?

Uloga porodice i prijatelja je velika i može značajno doprinijeti boljoj prilagodbi na dijagnozu te samom oporavku. Podršaka porodice i prijatelja je jedan od najvećih faktora za oporavak i za kvalitet života pacijentica. Zdravstveni radnici bi se trebali fokusirati na izgradnju i jačanje suportivne mreže kada rade sa ovakvim grupama žena. Da bi porodica mogla biti podrška u procesu, i članovi porodice trebaju proći određeni vid savjetovanja i psihoedukacije, jer nije rijetkost da nakon uspostavljene dijagnoze i članovi porodice doživljavaju različite emocionalne poteškoće.

7. Kako možemo podići svijest o važnosti mentalnog zdravlja kod pacijentica oboljelih od karcinoma?

 Kroz intervencije koje se sprovode u okruženjima u kojima ljudi žive, rade, uče i napreduju. Potrebno je praviti programe mentalnog zdravlja u školama i na radnom mjestu, angažovati zajednicu, raditi na osnaživanju žena. Kako bi se maksimizirao učinak, aktivnosti promocije mentalnog zdravlja moraju biti blisko povezane sa službama za mentalno zdravlje i uključiti različite zdravstvene i nezdravstvene ustanove.

8. Za kraj, možete li podjeliti neki savjet za održavanje pozitivnog stava i mentalne snage tokom borbe s ovom bolešću?

 Jačajte svoj um usmjeravajući se na činjenice, tražite informacije od stručnjaka ili provjerenih stranica. Tražite emocionalnu podršku, povežite se sa ljudima koji razumiju psihološki uticaj ove dijagnoze. Vježbajte – studije pokazuju da žene sa karcinomom dojke pokazuju da nakon 30 minuta vježbi barem tri dana uzastopno, smanjuju nivo anskioznosti i depresivnosti.